Predstavnik Instituta alternativa (IA) u Međuresorskom stručnom timu Stevo Muk glasao je protiv Nacrta plana optimizacije javne uprave u Crnoj Gori za period 2018–2020. godine, saopštili su iz te organizacije. Kako su kazali, Nacrt plana optimizacije javne uprave mahom se zasniva na ograničavanju zapošljavanja do 1. marta 2019. godine, neprodužavanju ugovora na određeno vrijeme, penzionisanju zaposlenih koji ispunjavaju uslove i na sporazumnom raskidu radnog odnosa i isplati otpremnina zaposlenima zainteresovanim za ovaj način prestanka radnog angažmana.
– Druge mjere su date krajnje uopšteno, a mnoge su već zapisane u važećim propisima pa ne daju dodatnu vrijednost ovom dokumentu. Podsjećamo, aktuelnom Strategijom reforme javne uprave, Vlada je obećala da će do 2020. godine smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi za 3.183, u odnosu na 51.486 zaposlenih u javnoj upravi krajem 2017. godine, pri čemu ovaj broj ne uključuje javna preduzeća na centralnom nivou. Smatramo da predviđene opšte, horizontalne mjere možda i pogode metu, tj. zacrtanu ciljanu vrijednost smanjenja zaposlenih, ali da one neće postići cilj. Naime, suštinska „optimizacija“ bi trebalo da se sastoji u transformaciji administracije na način da se ostvari njena puna funkcionalnost, odnosno najveća moguća učinkovitost – kazali su iz IA.
Muk je u izjašnjenju na nacrt dokumenta istakao da plan nije zasnovan na analizi iskustava, efekata istih ili sličnih mjera u prošlosti.
– Nažalost, ne postoji čak ni približna procjena o broju zaposlenih u javnom sektoru, koji ispunjava uslove za penzionisanje – rekao je Muk i dodao da ovaj podatak postoji samo za organe državne uprave.
Muk smatra da ovaj plan ne daje odgovor na pitanje da li su zaposleni koji će na predloženi način prestati s radom zaista i oni za čijim radom ne postoji potreba. On je naglasio da javna uprava tako može doći u situaciju da se među kadrom, koji na predloženi način prestane s radom, nalaze i oni za čijim radom postoji potreba, pa će se oni u praksi ponovo angažovati na neki drugi, manje transparentan način.
– Ovi načini uključujuju značajno zapošljavanje penzionisanih lica (čak i na čelnim pozicijama pojedinih državnih institucija), preko agencija za posredovanje i na druge načine, koji nijesu rasvijetljeni u analizi koja je trebalo da prethodi usvajanju plana optimizacije. Naročito bi bilo teško osigurati primjenu mjera koje se odnose na lokalni nivo, jer Vlada nema mehanizme kojima će pratiti zabranu zapošljavanja, niti ima nadležnost da ovu zabranu nametne lokalnim samoupravama, mimo 16 opština sa kojima su potpisani ugovori o reprogramu poreskog duga – naglasili su iz IA.
Napominju da su u analizi „Začarani krug racionalizacije“, pripremljenoj u okviru projekta „Civilno društvo za dobru upravu: da služi i zasluži“, predstavio naučene lekcije iz prethodnih pokušaja smanjenja broja zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru.
– Da bi bio uspješan, proces optimizacije javnog sektora mora biti sveobuhvatan – ocijenjeno je u nalizi, uz napomenu da isključivanje javnih preduzeća na centralnom nivou i pojedinih institucija (Centralne banke, Vojske) iz trenutnog pokušaja optimizacije predstavlja značajan propust, koji može imati loše posledice po cijeli sistem. Ovo je posebno važno za nivo monopolskih javnih preduzeća, koja mogu postati „utočište“ za zbrinjavanje otpuštenih iz državnog i lokalnog nivoa – konstatovano je u analizi.
A.O.